Staza povijesnog maslinika

Osnovne informacije

Naziv: Arboretum Trsteno Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Ukupna površina Arboretuma: 25.61 ha
Pejzažni predio: Povijesni maslinik
Ukupna površina maslinika: 1.53 ha
Broj starih sorti u masliniku: 15

POVIJESNI MASLINICI U ARBORETUMU

Na posjedu u Trstenome masline su sađene od 16. stoljeća, ali kao malobrojna i pojedinačna stabla, a Gučetići su kupovali ulje za jelo i za svjetlo. Prva do sad pronađena evidencija o dobivenom ulju i kmetovima koji uzgajaju masline u Trstenom datira iz 1717. godine. Kasnije, tijekom 18. stoljeća maslinici su intenzivno proširivani i maslina postaje dominantna kultura.

Kojim su obimom povećavani maslinici u to vrijeme pokazuje zapis iz 1735. godine kad je Gučetić u mjesecu svibnju posadio u Trstenome 1200 mladih maslina. Postepeno odrastanje posađenih stabala maslina odražava se u sve većim prinosima ulja tijekom 18. stoljeća.

U prvoj je polovici 19. stoljeća Gučetićev posjed dosegao svoju najveću površinu i obrađivao ga je do tada najveći broj kmetova. Zemlje su bile zasađene pretežno maslinama i lozom. U Trstenome se na carinama uzgajalo 1500 stabala maslina, a na terenima koji su bili dati kmetovima na obradu uzgajalo se 5900 stabala maslina. U to su vrijeme u Dubrovniku maslina i loza bile osnovne kulture, najproduktivnije i jedine čiji su proizvodi dostajali za izvoz.

Povećanje uzgoja maslina na posjedu pratila je i potreba povećane prerade te se izgrađuju dodatne gospodarske građevine. Uz staru mlinicu s jednim kamenim mlinom i jednim torkulom od hrastovine, uređuje se i druga s dva mlina i dva torkula, a njima nasuprot, izgrađuje se novi magazin za masline.

Već za vrijeme i nakon Prvog svjetskog rata počinje zapuštanje udaljenih maslinika u koje vrlo brzo useljava prirodna vegetacija.

Nakon Drugog svjetskog rata, kad je ostatak Gučetićevog ladanjskog posjeda proglašen Arboretumom, zakonom zaštićen i predan Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, zatečeni se maslinici nastavljaju obrađivati i koristiti

OBNOVA POVIJESNIH MASLINIKA

U velikom ljetnom požaru 2000. godine, kad su izgorjele dvije trećine od cjelokupne površine Arboretuma ostala je sačuvana mala površina starog maslinika. Taj preživjeli dio starog maslinika postao je 2002. godine jezgra obnove povijesnog maslinika. Na očuvanom dijelu determinirano je 7 starih sorti maslina od 15 koliko ih je zabilježeno za Dubrovačko primorje. Stara stabla obnavljana su orezivanjem i prihranom, a izgorjela prorjeđivanjem izbojaka i uzgojem mladih stabala. Usporedno su cijepljenjem i uzgojem sadnica introducirane i preostale stare sorte Dubrovačkog primorja.

Obnovljeni maslinik na površini od 15.370 m2 od 2005. godine donosi urod i karakteristično, kvalitetno ulje. Na ovoj površini se uzgaja oko 200 stabala maslina, što obuhvaća 15 sorata: Oblica, Mezanica, Bjelica, Uljarica, Mrčakinja, Dužica, Jeruzalemka, Kosmača, Zuzorka, Grozdača, Velika Lastovka, Piculja, Murgulja, Žabarka i Želuldarica.

Prirodna obnova vegetacije na opožarenim površinama Arboretuma, koje su prije požara većim dijelom bile pod šumom alepskog bora i čempresa, iznenađujuće velikim brojem i rasporedom obnovljenih maslina, jasno pokazuje da je cjelokupna površina, osim užeg priobalnog pojasa, bila terasirana i kultivirana kao maslinik, mjestimice miješan kulturom rogača, mjendula i smokava.

Svrha i cilj obnove povijesnog maslinika uz stvaranje zbirke autohtonih sorata ima trojaki smisao: očuvanje kulturne i etnološke baštine, očuvanje genskog fonda tj. autohtone, poljoprivredne bioraznolikosti i uključivanje objekta u turističko gospodarstvo.